Monthly Archives: August 2014

Šta je OJS?

Uređujete naučni časopis i želite da bude dostupan svima preko interneta? Upoznajte se sa OJS sistemom, mjestom na internetu preko koga možete organizovati cio časopis.

Šta je OJS?

Sistemi otvorenih časopisa (Open Journal Systems, OJS) predstavlja sistem za pravljenje i publikovanje besplatnih akademskih časopisa koji je razvio Projekat javno znanje (Public Knowledge Project), kao dio napora da proširi i poboljša pristup rezultatima istraživanja.

OJS softver je dostupan besplatno sa namjerom da se izdavaštvo otvorenog pristupa (open access publishing) učini dostupnim modelom izdavaštva za časopise širom svijeta, iako OJS omogućava i druge modele izdavanja. OJS pruža tehničku podlogu preko koje se naučni radovi mogu učiniti besplatno dostupnim svima. Za pojedinačne časopise, OJS je važan zato što može povećati čitateljstvo časopisa i proširiti njegove doprinose javnom dobru, tako što će biti dostupan čitateljima na globalnom nivou.

OJS je višejezički sistem, čime dozvoljava časopisima objavljivanje na nizu različitih jezika, trenutno uključujući i hrvatski i srpski jezik.

Pri prevodu OJS na hrvatski, lokalizacija nije svedena na puki prevod teksta u skladu sa standardima hrvatskog jezika, već je uključila i prilagođavanja i obuke:

“Za učinkovito funkcioniranje sustava ključni je zadatak lokalizacije u svakom koraku predočiti i objasniti korisnicima mogućnosti sučelja na funkcionalan i razumljiv način te u skladu sa normama uređivanja znanstvenih časopisa u Hrvatskoj.”1

Pogledajte kako izgledaju neki OJS časopisi: demonstraciona verzija OJSa, Anthropology Matters, Arhe: časopis za filozofiju, Revija za socijalnu politiku.

OJS platformu trenutno koristi više od 10000 časopisa širom svijeta.

Karakteristike

Naučne časopise je moguće učiniti besplatno dostupnim preko interneta i bez OJSa, na primjer, pravljenjem novog sajta za časopis ili preko sajta fakultetske jedinice koja objavljuje časopis. To je zapravo čest slučaj na području bivših jugoslovenskih zemalja. Međutim, OJS ima prednosti u odnosu na obične sajtove, zato što pruža podršku za svaku fazu izdavačkog procesa naučnih časopisa – od slanja radova, preko recenzure (peer review), do onlajn izdavanja i indeksiranja u naučnim bazama. Logujući se na OJS kao urednik ili urednica, na samo jednom mjestu na vebu možete pregledati prijavljene radove, poslati ih na recenzuru, vratiti autorima i autorkama na preradu, poslati radove na lekturu, unijeti vizuelni sadržaj i slično.

OJS može biti iskorišćen za pokretanje novog časopisa, kao i za podizanje arhiva časopisa na internet. Na ovaj način, časopisi koji su bili štampani samo na papiru mogu dobiti novu publiku.

U narednom postu Aquamarine Press će predstaviti različite modele pristupa naučnim publikacijama, poput zelenog i zlatnog otvorenog pristupa, kao i pretplatničkog i hibridnog modela.

1 http://rumpelstiltskin.pravo.hr/ojs_hr/wiki/HrvatskiLokal

Advertisements

POGLED ODAVDE – međunarodno filmsko takmičenje, British Council

U ovom postu vam prenosimo poziv za filmsko takmičenje.

POGLED ODAVDE je međunarodno takmičenje u pravljenju filmova koje vas poziva da poharate Filmsku kolekciju Britanskog savjeta kako biste napravili svoj kratki film.

Naša preporuka je da napravite i prijavite svoj SF film na osnovu Filmske kolekcije Britanskog savjeta!

Tokom 1940-tih, Britanski Savjet (British Council) je dobio zadatak da promoviše ideju „Britanije i britanstva“ tako što je postao entuzijastični naručitelj preko 120 dokumentarnih filmova dizajniranih da prikažu Britaniju ostatku svijeta.

Naručene filmove su vidjeli milioni ljudi širom svijeta. Oni daju fascinantan pregled stanja u Britaniji u tom trenutku, portretišući njenu industriju, njene pejzaže i njene ljude. Filmovi nam daju jedinstven pogled – ne nužno na to kakva je Britanija zaista bila, već više na to kako smo nekada željeli da bude viđena u ostatka svijeta.

Od 2011. mnogi od ovih filmova su dostupni preko interneta ovdje i vidio ih je ogroman broj ljudi širom svijeta. Dok mi nastavljamo da dodajemo preostali dio filmova našoj onlajn Kolekciji, želimo da ovo bude više od proste statične kolekcije starih filmova. Sada vas pozivamo da iskoristite Kolekciju kao kreativni resurs: da skinete filmove, reinterpretirate ih i da podijelite svoje interpretacije sa svijetom.

POGLED ODAVDE je međunarodno takmičenje u pravljenju filmova koje vas poziva da poharate Filmsku kolekciju Britanskog savjeta kako biste napravili svoj kratki film.

Možete:

– Dodati novi soundtrack ili sinhronizaciju jednom ili više postojećih filmova

– ponovo montirati filmove kako biste im dali novo značenje

– ubaciti svoje nove slike koristeći statične fotografije ili pokretne slike

– masovno sakupiti novac (crowdsource) za novu verziju jednog od filmova koristeći slike sakupljene od vaših prijatelja

– iskoristiti ličnosti ili se vratiti na mjesto jednog od filmova i snimiti ga iznova, koristeći savremene slike, zvukove ili druge tehnike

– odabrati temu filmova, birajući između bolnica, škola, željezničkih stanica, novinarskih soba i fabrika, ili ikoničnih zgrada, institucija i tradicija – i napraviti paralelan film sa slične lokacije u sopstvenom gradu ili zemlji

– ili prosto zamisliti kakve teme bi Kolekcija mogla uključiti ako bi pokušavala da naruči ovakve filmove sada, kako bi prezentovala sliku Velike Britanije kod kuće, na poslu, ili za zabavu ostatka svijeta.

Film ne smije biti duži od 3 minute. Svoj film možete napraviti u bilo kom formatu koristeći bilo koju vrstu pokretne slike – bilo da je sa vašeg mobilnog telefona, flip kamere, kamkordera ili čak profesionalne kamere visokog kvaliteta. Sjetite se da su vještina i profesionalni kvalitet manje važni (doduše, moramo biti u stanju da vidimo i čujemo vaš snimak!). Mnogo je važnije da iskoristite Kolekciju filmova Britanskog savjeta i njene teme i subjekte na što smješnije, ozbiljnije, ili nepristojne načine koje odaberete.

Iskoristite filmove kako biste pitali „Ko smo mi bili tada? Ko smo mi sada?”, ali prije svega, zabavite se pružajući nam svoj „Pogled odavde!“

Rok za slanje filmova je petak 29. avgust 2014.

Nađite inspiraciju u našoj Kolekciji.

U takmičenju Pogled odavde možete učestvovati u Školskom takmičarskom dijelu (podijeljenom u dvije starosne grupe, za djecu od 5. do 11. godine i mlade od 12. do 18. godine). Ili možete učestvovati u takmičenju za Širu javnost (otvoren za bilo koje starosno doba).

Žiri sastavljen od uglednih filmskih i TV ličnosti, uključujući filmskog stvaraoca i dobitnika Oskara Kevina MekDonalda, direktorke filma Bend It Like Beckham Gurinder Čade, i prezenterki Klaudije Vinklman i Edit Bouman, procijeniće vaše filmove kako bi izabrali set pobjedničkih.

Više o našem žiriju pročitajte ovdje.

Unosi će biti prikazani na sajtu Britanskog savjeta, takmičeći se za set vrhunskih nagrada koje novac ne može dati, poput vođene ture Pajnvud studija, preko Hari Poter iskustva za cio vaš razred, Gala karte za Londonski filmski festival, i radionice animacije u Aardmanu. Više o nagradama pročitajte ovdje.

Pravila i uslovi takmičenja Pogled odavde.

Kratki pregled korisnih izvora.

Ako ste spremni da pošaljete svoj film, saznajte ovdje kako da to uradite.

Sretno!

Preuzeto sa: http://film.britishcouncil.org/british-council-film-collection/view-from-here-competition

Poziv na simpozijum “Stranci u stranim zemljama: Mapiranje veze između antropologije i naučne fantastike“, Kent, UK

Prenosimo poziv za slanje radova:

“Stranci u stranim zemljama: Mapiranje veze između antropologije i naučne fantastike“

Univerzitet u Kentu, 15-16. novembar 2014. Kenterburi, Kent

10489735_1434605663485268_2772069747239051635_n

Kao dio proslave pedesetogodišnjice Univerziteta u Kentu, Fakultet za antropologiju i konzervaciju poziva potencijalne učesnike i učesnice da pošalju apstrakt za dvodnevni simpozijum “Stranci u stranim zemljama: Mapiranje veze između antropologije i naučne fantastike“ koji organizuju sadašnji i bivši doktoranti i doktorantkinje Fakulteta, uz sponzorstvo Fondacije za naučnu fantastiku (UK).

Simpozijum promoviše analizu naučno-fantastičnih radova kao validnih objekata antropološkog proučavanja i, naročito, kao simptomatske tragove budućnosti u nastajanju; time šireći obuhvat antropološke nauke. Namjeravamo da stvorimo platformu za energičnu, interdisciplinarnu diskusiju afirmisanih naučnica i naučnika i postdiplomskih studentkinja i studenata iz različitih institucija i disciplina.

Mi razumijemo „naučnu fantastiku“ kao korpus književnosti, filmova, grafičkih novela i video igara koje sadrže elemente kako fantastičnog, tako i čudesnog (Todorov). Naučna fantastika pruža publici scenarije koji izgledaju blisko, racionalno, te stoga i mogućno, pri čemu istovremeno zadržava sposobnost da dovede u pitanje našu sposobnost da vjerujemo i da nas natjera da oklijevamo. Stoga, u naučnoj fantastici, vjerodostojnost je čvrsto povezana sa reakcijama publike i njenom sklonošću da otkrije šokantne elemente u svakodnevnom, ili svakodnevicu u bizarnom.

Simpozijum bi trebalo da dotakne brojne veze i paralele između naučne fantastike i antropologije. Naučna fantastika, kao i antropologija, proizvodi diskurse o društvima, drugosti i političkim imaginacijama. Autorke i autori u oba polja pokušavaju da prenesu svojim čitateljima koherentan utisak kulturne cjeline, predstavljajući im alternativne društvene poretke; u ovom poduhvatu naučna fantastika je možda uspješnija, ako je brojnost čitateljstva ikakav kriterijum. Jedna od centralnih tema i u naučnoj fanstatici i u (klasičnim) etnografskim tekstovima jesu „strane“ kulture i zamišljanja „drugih“; dijeljene teme su i otuđenje od poznatog i upoznavanje sa egzotičnim, kao i opštija pitanja koja se tiču „prirode“ ljudskosti i ljudskog stanja. Na taj način, i naučna fantastika i antropološki tekstovi (naročito etnografije) pružaju izazov čitateljima, pozivajući ih da procijene i preispitaju širok spektar savremenih problema kao i sopstvene pretpostavke i uvjerenja.

Ključna predavanja će održati Dolores Martinez (SOAS, Fakultet za orijentalne i afričke studije) i Pol Marč-Rasel, sa Univerziteta u Kentu. Zadovoljstvo nam je da najavimo da će eminentna spisateljica naučne fantastike, Gvinet Džouns, biti specijalna gošća simpozijuma. Okrugli sto, pod vođstvom profesora Brusa Kapferera, biće završni događaj simpozijuma.

Zainteresovani smo za radove koji ispituju načine na koje i naučna fantastika i antropologija dovode u pitanje naše osjećanje bliskog, navodeći nas da preispitamo zdravorazumske ideje o rodu, polu i granicama onoga šta smatramo ljudskim. Takođe smo zainteresovani za radove koji ispituju kako naučna fantastika može biti korišćena kao sredstvo antropološke analize; šta nam budućnosti, ili alternativne stvarnosti, stvorene u naučnoj fantastici govore o našem sopstvenom društvu; kako se utopije ili društveni poreci nalik noćnim morama opisani u naučnoj fantastici odnose prema našim stavovima o tehnologiji ili idejama progresa, kao i da li možemo koristiti naučno-fantastične radove napisane u različitim vremenskim periodima za stvaranje arheologije budućnosti? Konačno, posebno smo zainteresovani za radove koji ispituju kako različita društva širom svijeta osmišljavaju paralelne univerzume opisane u naučnoj fantastici: da li se čudesne budućnosti zamišljaju drugačije u ne-zapadnim kulturama?

Predložene, ali ne i obavezne, teme za prezentacije uključuju:

1. Dekonstrukciju “čovjeka”: izazov podjeli na prirodu i kulturu, kiborge, post-čovječanstva

2. egzotične pejzaže i “druge” u nastajanju u naučnoj fantastici i fantaziji

3. slučajne etnografe i etnografkinje: putnike i putnice kroz vrijeme, etnografsko terensko istraživanje u paralelnim stvarnostima

4. utopije i granice moderne imaginacije: kibernetske snove, naučne i tehnološke imaginarijume

5. distopijske budućnosti: narative o siromaštvu, nadzoru države i društvenom isključivanju

6. prirodne katastrofe i ekologije budućnosti: antropocen i njegov uticaj na imaginarne pejzaže

7. dizajni budućnosti, futuristički objekti (retrofuturizam, arheologije budućnosti)

8. ekspanzija kolonijalne imaginacije: pokoravanje svemira i imaginarnih carstava

9. dekonstrukcija rodnih identiteta: rodne uloge pod znakom pitanja, post-rodna tijela, alternativne anatomije

10. „podrugojačenje“ razlika: čudovišta, hibridi i ne-ljudske veze

11. drugi glasovi: periferna naučna fantastika i fantastični narativi iz ne-zapadnih tradicija.

Molimo vas pošaljite apstrakt do 200 riječi i 3-5 ključnih riječi, uz vaše puno ime, institucionalnu afilijaciju i kratku biografiju (oko 50 riječi) na adresu anthropologyscifi@gmail.com do 30. avgusta 2014.

Nakon simpozijuma, postoji mogućnost da odabrani radovi budu objavljeni u posebnom izdanju časopisa Foundation: The International Review of Science Fiction, ili kao posebno izdanje drugog odgovarajućeg disciplinarnog časopisa ili zbornika.

Za detalje, pogledajte naš sajt:

http://www.kent.ac.uk/sac/news/?view=1477

i našu Facebook stranicu:
https://www.facebook.com/events/783250958386989/?ref=ts&fref=ts

Organizacioni odbor simpozijuma “Stranci u stranim zemljama“

Univerzitet u Kentu

Varijacije na riječ san

Ove nedjelje vam Aquamarine Press tim donosi do sad neprevođenu ljubavnu pjesmu Margaret Atvud. Uživajte…

Varijacije na riječ san

Margaret Atvud

 

Voljela bih da te gledam kako spavaš,

što se možda neće desiti.

Voljela bih da te gledam

kako spavaš. Voljela bih da spavam

sa tobom, da uđem

u tvoj san dok njegov glatki tamni talas

klizi preko moje glave

 

i da hodam sa tobom kroz tu svijetlu

nestalnu šumu plavo-zelenog lišća

i njeno vodeno sunce i tri mjeseca

ka pećini u koju moraš sići,

ka tvom najgorem strahu

 

voljela bih da ti dam srebrnu

granu, mali bijeli cvijet, jednu

riječ koja će te zaštiti

od tuge u srcu tvog sna, od tuge

u srcu. Voljela bih da te opet

pratim uz dugačke stepenice

i da postanem

čamac koji bi te brižno prevezao natrag,

plamen

u spojenim rukama

ka mjestu gdje tvoje tijelo leži

pored mene, dok ulaziš unutra

lako poput disanja

 

Voljela bih da budem vazduh

koji te nastanjuje na tren

samo. Voljela bih da budem tako neprimjetna

i tako neophodna.