Category Archives: etnografija

Časopis [sic] traži radove na temu “Liminalni Balkan”

[sic] – časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje
Sveučilište u Zadru
Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2
23000 Zadar
www.sic-journal.org

Poziv na suradnju

[sic] – časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje poziva autorke i autore da svojim prilozima sudjeluju u oblikovanju 12. broja časopisa na temu Liminalni Balkan

Tradicionalne su se predodžbe Balkana od 19. stoljeća naovamo prelako temeljile na poimanju Balkana kao područja nasilja, brutalnosti, grubosti i primitivizma i na geografskom utjelovljenju drugosti u odnosu na kulturan i civiliziran zapadni svijet. Takva slika, mnogi će se složiti, prevladava i danas nakon što je ponovno oživljena jugoslavenskim ratovima 1990-ih. Maria Todorova pak 1997. predlaže nov koncept Balkana kao tranzicijskog prostora koji se temelji na premisi da se Balkan ne pozicionira kao naglašeno izvaneuropski, naprotiv, identitet Balkana izgrađen je kao europski i zapadnjački, nalazeći se pritom na raskrižju između Zapada i Istoka, percipirajući potonji kao svoju drugost. I dok je Balkan sam po sebi liminalan prostor, on istovremeno u sebi nosi brojne druge prostore i mjesta prijepora, mnoge prostorne liminalnosti i mjesta sjećanja koja se ne mogu klasificirati binarnim kategorijama ili u koje je moguće upisati neko univerzalano značenje. S tim na umu, cilj je predloženog poziva na suradnju istražiti složen i raznolik prostor Balkana. Prihvaćaju se prilozi posvećeni političkim, ekonomskim i umjetničkim aspektima emotivne izgradnje, dekonstrukcije i rekonstrukcije mjesta ili pak praksi proizvodnje prostora, utemeljeni na bilo kojem od brojnih teorijskih okvira koji karakteriziraju suvremenu humanu geografiju. Moguće teme priloga tako, među ostalim, uključuju urbane prostore i urbanizacije u regiji; prostor memorije i trauma; industrijski prostor u različitim povijesnim i političkim kontekstima; mjesta političke ili kulturne moći; formiranje i značaj službenih i neslužbenih granica unutar Balkana; fiktivne i fikcionalne prostore Balkana; vizualnu umjetnost i performans; rodno obilježene prostore te razgraničenja i međusobna prožimanja i preklapanja javnih i intimnih prostora; perspektivu putnika i njihovo razumijevanje Balkana i drugo.
Prihvaćaju se:

  • izvorni znanstveni radovi opsega 5.000-7.000 riječi uključujući popis literature i bilješke
  • osvrti i recenzije opsega do 2.000 riječi
  • prijevodi književnih tekstova opsega 5.000-7.000 riječi i
  • video eseji (max 50 MB) – prihvaćaju se video prilozi iz svih područja u fokusu časopisa

Slanje priloga u obliku znanstvenih radova, osvrta, književnih prijevoda ili video eseja podrazumijeva da prilog prethodno nije objavljen i da svi njegovi autori i autorke pristaju na objavljivanje. Slanjem tekstualnih ili video priloga [sic]-u autorke i autori potvrđuju izvornost i autorstvo priloga. Radovi poslani i objavljeni u [sic]-u ostaju u vlasništvu autora i autorki, a [sic] zadržava pravo prvog objavljivanja.

Upute za slanje radova

Svi tekstualni (znanstveni radovi, osvrti, recenzije i prijevodi književnih tekstova) i video prilozi šalju se u elektronskom obliku na adresu časopisa: sic.journal.contact@gmail.com. Prilozi trebaju biti napisani na računalu i spremljeni u .doc ili .docx fromatu (Times New Roman, veličina slova 12 točaka, dvostruki prored, oznaka broja stranica), dok video eseji trebaju biti spremljeni u standardnim video formatima i, kada cjeloviti video nije moguće poslati kao privitak, poslani u obliku poveznica. Uz svaki prilog potrebno je poslati i dopis kojim se potvrđuje da se sve autorke i autori slažu sa slanjem i objavljivanjem te da prilog nije u razmatranju za objavljivanje u nekom drugom časopisu.

Znanstveni radovi i video eseji

Priloženi znanstveni radovi, osvrti i video eseji trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslovnica s punim naslovom i podnaslovom rada (ako postoji)
  • Zbog anonimnosti recenzentskog postupka (blind refereeing), imena autora / autorke s jasno naznačenim afilijacijama i kontaktima i kratkom biografskom bilješkom (do 150 riječi) šalju se u zasebnom dokumentu. Autorke i autori su dužni iz teksta priloga izbrisati sve reference na temelju kojih se može utvrditi autorstvo priloga te tako osigurati anonimnost do završetka recenzentskog postupka.
  • sažetak opsega 100-150 riječi
  • do 10 ključnih riječi
  • tekst priloga s brojem riječi – opseg priloga ne smije prelaziti 7.000 riječi uključujući sažetak, tekst priloga, bilješke, popis literature i kratku biografsku bilješku.

Autori i autorke su obvezni pribaviti suglasnost vlasnika/vlasnica prava za reprodukciju svih ilustracija, tablica, slika i prethodno objavljenih dužih citata (dužnost je autora osigurati točnost svih citata, naslova, imena i datuma, odnosno na adekvatan način citirati i navesti sve autorke i autore i literaturu na koje se pozivaju u svojim prilozima).

Osvrti i recenzije

Poslani prilozi trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslovnica s punim naslovom osvrta i dodatnim informacijama o recenziranom radu ili radovima (naslov, autor, izdavač, mjesto i datum izdavanja, broj stranica)
  • tekst priloga s brojem riječi – opseg priloga (tekst osvrta ili recenzije i biografska bilješka autora) ne smije prelaziti ukupno 2.000 riječi

Prijevodi književnih tekstova

Prijevodi književnih tekstova trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslovnica s punim naslovom i podnaslovom rada (ako postoji), ime autora i prevoditelja
  • tekst priloga s brojem riječi – opseg priloga (tekst priloga ili prijevoda, kratke biografske bilješke (do 150 riječi) autora i prevoditelja) ne smije prelaziti ukupno 7.000 riječi.

Autori i autorke su obvezni pribaviti suglasnost vlasnika/vlasnica prava i dozvolu za objavljivanje rada izvornog autora u njihovom prijevodu u [sic]-u.

Citiranje i formatiranje

Prije predaje završne verzije rada autorke i autori su dužni pregledati priloge i pobrinuti se za gramatičku i pravopisnu točnost. Radovi koji ne slijede osnovne upute formatiranja i citiranja mogu biti vraćeni. [sic] primjenjuje MLA (Modern Language Association) standarde formatiranja teksta, odnosno citiranja i navođenja korištene literature i bibliografije (MLA Formatting). Po primitku recenziranih radova, autori i autorke su dužni u roku od tri tjedna unijeti nužne ispravke i prilog ponovno poslati uredništvu časopisa. Uredništvo zadržava pravo da priloge redakcijski prilagodi jezičnim standardima i propozicijama časopisa. Rukopisi se ne vraćaju. Časopis ne nudi financijsku naknadu.

Za dodatne informacije i upite o postupku objavljivanja, autorke i autori se mogu obratiti uredništvu [sic]-a slanjem dopisa na sljedeću adresu: sic.journal.contact@gmail.com.

Rok za predaju radova: 31. 12. 2015.

Predviđeni datum izlaska 12. broja časopisa: 15. 06. 2016.

prilagodjeno sa: http://www.sic-journal.org/CallForPapers.aspx

Poziv na konferenciju Međunarodnog udruženja za antropologiju jugo-istočne Evrope!

Međunarodno udruženje za antropologiju jugo-istočne Evrope (InASEA, odnosno International Association for Southeast European Anthropology) objavilo je poziv za svoju osmu konferenciju! Konferencija će biti održana 15-18. septembra 2016. godine u Sofiji, Bugarska.

logo-fin

Tema konferencije je “Balkanski životni putevi: porodica, djetinjstvo, mladost i starost u jugo-istočnoj Evropi”. Rok za prijavu panela je 30. novembar 2015. godine, a rok za prijavu radova je 31. januar 2016.

InASEA je udruženje naučnica i naučnika koji proučavaju sadašnje i prošle društvene i kulturne procese, prakse i vjerovanja ljudi u jugo-istočnoj Evropi. Njegovi članovi i članice bave se jugo-istočno evropskom etnologijom, antropologijom, fokloristikom, etnografijom, istorijskom antropologijom i srodnim oblastima i disciplinama.

Detaljan opis teme konferencije možete pročitati ovdje: CfP_2016_Balkan_LifeCourses (na engleskom) kao i na zvaničnom sajtu Udruženja: http://inasea.net

Evropski festivali etnografskog filma

Austrija: ETHNOCINECA Ethnographic and Documentary Filmfest (Beč, maj)

Bugarska: International Festival of Ethnographic Film (Sofija, maj)

Estonija: World Film Festival (Tartu, mart)

Finska: International Festival of Visual Culture (Joensu, septembar)

Francuska: Festival International Jean Rouch – Bilan du Film Ethnographique (Pariz, novembar)

Hrvatska: ETNOFilm – Međunarodni festival etnografskog filma (Rovinj, april)

Njemačka:

Velika Britanija: International Festival of Ethnographic Film (Royal Anthropological Institute) (različiti mjeseci, neparne godine)

Mađarska: Dialektus (Budimpešta, jun)

Italija: SIEFF – Sardinia International Ethnographic Film Festival (Nuoro, septembar, parne godine)

Poljska: Festival of Visual Anthropology ASPEKTY (Torun, novembar)

Rumunija: Astra Film Festival (Sibiu, oktobar, parne godine)

Digitalna tehnologija u službi društvenih nauka

Pogledajte kako može da izgleda upotreba digitalnih tehnologija za pričanje etnografske priče: Projekat “Digitalna dinamika između kultura” jeste rezultat višegodišnjeg etnografskog rada među Varumungu zajednicom u centralnoj Australiji:

http://vectors.usc.edu/issues/3/digitaldynamics/

digital_dynamics

Više o ovom interaktivnom, digitalnom, etnografskom projektu pročitajte ovdje: http://vectors.usc.edu/projects/index.php?project=67

Intervju sa Stefom Jansenom

Prenosimo intervju sa socijalnim antropologom Stefom Jansenom, koji dvadeset godina radi etnografska istraživanja u bivšim jugoslovenskim zemljama.

IMG_6442

U sklopu ciklusa „Modernizacija i tradicija: zašto jedno isključuje drugo?“  koje je održano u Muzičkom paviljonu Staklenac, razgovarali smo sa Stefom Jansenom, društvenim antropologom koji predaje na Univerzitetu u Mančesteru u Velikoj Britaniji, na temu „Dejtonsko međuvrijeme“.

Stef Jansen se već dvadeset godina bavi istraživanjima transformacija doma, države i nade u postjugoslovenskim zemljama. Najnovija knjiga mu je upravo izašla pod naslovom Yearnings in the Meantime: ‘Normal Lives’ and the State in a Sarajevo Apartment Complex (“Čežnja u Međuvremenu: ‘Normalni životi’ i država u jednom Sararajevskom naselju”). Izdavač je Berghahn Books.

ON: Od potpisivanja Dejtona u BiH prošlo je dvadeset godina, na planu razvitka nije se puno toga promjenilo. Šta moramo učiniti da bi krenuli napred?

Stef Jansen: Da imam recept za napredak, bio bih srećan čovjek. Ali da, taj osjećaj da se stvari ne mijenjaju ili barem ne dovoljno, taj osjećaj nedostatka pokretljivosti, jeste jedan od najjačih i najprisutnijih obrazaca u današnjoj BiH. To se i primjetilo u mom istraživanju u jednom Sarajevskom naselju. U toj studiji sam se fokusirao na to kako ljudi gledaju ulogu države, jer su to vrlo često spomenuli kao ključni faktor: država, rekli su, je ta koja treba da obezbjedi ‘normalan život’. Ljudi čeznu za normalnim životima, i za to, vjeruju, treba im ‘normalna država’. Važno je reći da, kad kažem država, ne mislim specifično na BiH ili entitet ili kanton, nego na opšti institucionalni okvir u kojem se odvijaju naši životi. Dakle radi se o uređenju jednog društva u najpraktičnijem smislu istog. To uključuje i školstvo i gradski prevoz i održavanje naselja i tako dalje. A tu, ljudi su mi rekli, normalne države nema. Po njihovom mišljenju, jedino dobro što je Dejton donio je prestanak pucanja; i naravno to nije mala stvar. Ali moji sagovornici su doživljavali taj Dejton istovremeno kao ogromnu prepreku, jer onemogućuje izgradnju takozvane ‘normalne’ ili ‘funkcionalne’ ili ‘uređene’ države. A bez takve države, oni smatraju, nema normalnog života. Tako da ispada da je država na čekanju, pa je time i život na čekanju.

ON:  Koči li nas tradicija da se pokrenemo sa mrtve tačke?

Stef Jansen: Mislim da ne možemo gledati ‘tradiciju’ na tako jednostavan način, kao kočnicu. Smatram da sa jedne strane u BiH zaista postoji entuzijazam za specifične forme tradicije, recimo u etnonacionalnom-religioznom-patrijarhalnom ključu, i da u tome ima puno politički problematičnog. Ali čini mi se da jedan veliki dio tog entuzijazma često ne prelazi nivo koketiranja. Mislim da čak možemo reći da je najraširenija tradicija u ovoj zemlji danas nešto što bismo mogli nazvati ‘tradicijom modernog’. Više nego u etnonacionalno-religiozno-patrijarhalnoj tradiciji, koja često jeste vidljivija u javnoj sferi, upravo tu vidim najveći zajednički imenitelj u stanovništvu. Kod većine ljudi postoji čežnja za takozvanim normalnim životima u kojima se ide naprijed, u kojima postoji uslov za pojedinačni i kolektivni boljitak. Velikim dijelom, ta ‘tradicija modernog’ se bazira na iskustvenom sjećanju jednog drugačijeg života za vrijeme SFRJ. Moji sagovornici su na to vrijeme gledali vrlo pozitivno, uglavnom se taj život označavao kao ‘normalan život’, i spominjali su posao, standard, školstvo, zdravstvo, putovanja, slobodu, i tako dalje. Mada se to ne treba idealizovati, mahom su govorili kako su prije rata imali uređenu državu i jednu sigurnu budućnost. To se brutalno prekinulo 1992. godine. U Sarajevu pod opsadom, moji sagovornici kažu, živjeli su dan za danom, samo da sačuvaju živu glavu, da nađu hranu, vodu, lijekove i tako dalje. Očajnički su željeli kraj nasilja, ali primjetno je i to da su imali dosta velikih nada za period kada se taj rat završi. Naime, nadali su se povratku ‘u normalu’, ponovnom priključku u toku normalnog života u kojemu se ide na bolje. A djelomično baš zbog toga se poslijeratni period dožviljava kao užasno razočaranje, jer koliko god da je vremena prošlo, a prošlo je previše vremena, ljudi imaju osjećaj da je uzalud prošlo. Tu je važno i reći da se ovdje često znaju predstavljati problemi u ovoj zemlji kao posljedice mentaliteta ‘našeg čovjeka’. To je svojevrsni samoproglašeni Balkanizam, gdje se BiH predstavlja kao vječni izuzetak. Znate kako se kaže: „Gdje to ima“, ljudi će reći, „pa to nigdje nema“. Time se kaže da ovdje ništa nije kako treba, i insinuira se da je to tako jer u ljudima u BiH ima, kao, neka kulturna mana. Mislim da je to potpuno progrešno. I za to smatram da je bitno reći da taj osjećaj zastoja, nepokretljivosti, ma koliko god imao svoju specifičnu formu u BiH zbog rata, zbog etnonacionalizma, i tako dalje ipak nije jedinstvena pojava. Jer širom svijeta mi danas živimo u nekim vremenima nakon nečega, dakle u vremenima u kojima priča o modernim, to jest ‘normalnim’ životima, u kojima se možemo nadati sigurnoj budućnosti, više nije pristupna za veliki broj ljudi.

ON: Šta nam je donijelo dejtonsko međuvrijeme?

Stef Jansen: Tu bih se vratio na vezu između čeznje za normalnim životima i za normalnom državom. Što se toga tiče, mogli bismo reći da se kroz Dejtonsko međuvrijeme provlače barem tri velika paradoksa. Prvi je da se većina ljudi žale da im je država i previše odsutna ali i previše prisutna. S’ jedne strane kažu da nema uređenog sistema, da država pati od neefikasnosti, korupcije, javašluka. Dakle tu vidimo osjećaj da su ljudi prepušteni sami sebi, da država ne vodi računa o njima. A s’ druge strane, ti isti ljudi će istovremeno reći da im država – ustvari ‘politika’ – ne da mira. Dakle, za njih, premalo ima države, a previše je ima. Drugi paradoks je u porukama koje građani dobijaju od vladajućih struktura. Sa jedne strane tu su stalni pozivi na strpljenje: da se ne može očekivati boljitak preko noći, i to već 20 godina. Dakle, neka čekaju samo izbore, neka čekaju na paket jedan, na paket dva, samo još malo da trpe, pa će sve biti bolje. A sa druge strane istovremeno uočavamo pozive za kretanje naprijed, pogotovo na takozvani put u Evropu. Treći paradoks je da je politika svima prljava, nemoralna, ali sa druge strane ona itekako može jednom nezanemarivom broju ljudi da pruži uslove za puku reprodukciju svakodnevnog života. Dakle, mnogima je politika daleka i odvratna, ali i bliska i intimna i, u datim okolnostima, poželjna. Tu možemo vidjeti da se ova tri paradoksa vrte oko uloge države i pokretljivosti za takozvane normalne živote, oko toga kako ići naprijed i u kojem okviru. Tu možemo uočiti nešto kao začarani krug: kao da bi država sama sebe trebala da generiše, da se konstituiše. Kako vidi velika većina ljudi u ovoj zemlji: bolest leži u državi, a i lijek leži u državi.

Autorica: M.P.

Preuzeto sa: http://ostranula.org/stef-jansen-da-imam-recept-za-napredak-bio-bih-srecan-covjek/

Konkurs za jednomjesečni istraživački boravak u Zagrebu na Institutu za etnologiju i folkloristiku

Prenosimo oglas za Konkurs za jednomjesečni istraživački boravak u Zagrebu na Institutu za etnologiju i folkloristiku, za 2015. godinu.

ief

NATJEČAJ ZA DVA JEDNOMJESEČNA ISTRAŽIVAČKA BORAVKA

Institut za etnologiju i folkloristiku raspisuje natječaj za prijavu na program jednomjesečnog istraživačkog boravka za 2015. godinu. Program obuhvaća osiguran smještaj za dva istraživača u stanu u Zagrebu te prostor za rad s pristupom knjižničnim, arhivskim i drugim istraživačkim izvorima u Institutu, a namijenjen je znanstvenicima i studentima (diplomskih i poslijediplomskih studija) iz Hrvatske i inozemstva. Realizacija programa planirana je od 15. rujna do 15. listopada 2015. godine.

Za prijavu na natječaj potrebno je priložiti:
• životopis s popisom radova
• kratak opis planiranih aktivnosti za vrijeme boravka

Prijave s naznakom Za program istraživačkog boravka šalju se na adresu institut@ief.hr do 01. kolovoza 2015. Kandidati će o rezultatima natječaja biti obaviješteni do 11. kolovoza 2015. godine.

Preuzeto sa: http://www.ief.hr/OInstitutu/Natje%C4%8Daji/tabid/89/language/hr-HR/Default.aspx

Regionalni etnološki i antropološki časopisi

Ovdje možete naći spisak regionalnih naučnih časopisa za etnologiju i antropologiju. Svi časopisi su otvorenog pristupa (open access). Javite nam za časopise koje smo propustili!

Anthropological Notebooks (Slovenija)

http://www.drustvo-antropologov.si/pregled_letnikov_eng.html

Antropologija (Srbija)

http://anthroserbia.org/Journals/Issues/2

EthnoAnthropoZoom (Makedonija)

http://www.iea.pmf.ukim.edu.mk/eng/etnoantropozum.html

Ethnologica Dalmatica (Hrvatska)

http://hrcak.srce.hr/ethnologica-dalmatica

Etnolog / Slovenski etnograf (Slovenija)

http://www.etno-muzej.si/publications

Etnološka istraživanja (Hrvatska)

http://hrcak.srce.hr/etnoloska-istrazivanja

Etnološka tribina (Hrvatska)

http://hrcak.srce.hr/etnoloska-tribina

Etnološko-antropološki problemi (Srbija)

http://anthroserbia.org/Journals/Issues/1

Etnološko-antropološke sveske (Srbija)

http://anthroserbia.org/Journals/Issues/4

Glasnik Etnografskog instituta SANU (Srbija)

http://www.etno-institut.co.rs/cir/gei/62_2.php

http://anthroserbia.org/Journals/Issues/6

Glasnik Etnografskog muzeja (Srbija)

http://etnografskimuzej.rs/rs/o-muzeju/izdavastvo/periodika/

http://anthroserbia.org/Journals/Issues/3

Glasnik Slovenskega etnološkega društva (Slovenija)

http://www.sed-drustvo.si/publikacije/glasnik-sed/glasniki

Glasnik Zemaljskog muzeja (Bosna i Hercegovina)

http://www.bosniafacts.info/downloads/elibrary/viewcategory/15-glasnik-zemaljskog-muzeja-bosne-i-hercegovine-1889-2009

Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku (Hrvatska)

http://hrcak.srce.hr/narodna-umjetnost

Sociološka luča (Crna Gora)

http://www.socioloskaluca.ac.me/

Studia ethnologica Croatica (Hrvatska)

http://hrcak.srce.hr/sec

index

Pogledajte i spisak etnoloških i antropoloških časopisa otvorenog pristupa (open access) na engleskom i drugim jezicima:

http://www.antropologi.info/links/Main/Journals

Regionalni kampovi za restauraciju

U ovom postu vam prenosimo poziv za prijave na regionalne kampove za restauraciju koji mogu biti zanimljivi etnografima i etnografkinjama.

RRC-2015-slider

Nagrađivani regionalni kampovi za restauraciju su tu i ove godine. Organizacija “Kulturno nasljeđe bez granica” (Cultural Heritage without Borders) organizuje četiri kampa na Balkanu.

Pored zanimljivih predavanja, ovogodišnji 21-24. Regionalni kamp za restauraciju će svojim učesnicama i učesnicima omogućiti da iz prve ruke steknu iskustvo restauriranja i konzervacije, koristeći tradicionalne materijale i tehnike, kao i interpretacije i menadžmenta muzeja i kulturnog nasljeđa. Tokom desetodnevnih kampova, učesnici i učesnice će pratiti rigorozni, ali i ispunjavajući program koji kombinuje teoriju – predavanja i prezentacije – sa vježbama i fizičkim radom na istorijskim spomenicima i artefaktima u Albaniji, na Kosovu i u Srbiji.

Svaka intervencija će direktno pomoći lokalnom stanovništvu – popravljanjem i konzerviranjem njihovih vrijednih artefakata i spomenika, kao i stvaranjem prilike da ih razumiju, da uživaju u njima i da ih revitalizuju na nov način.

Prošle godine, kampovi su osvojili EU nagradu za kulturno nasljeđe (Europa Nosta nagrada) u kategoriji „Obrazovanje, trening i podizanje svijesti“. Nemojte propustiti svoju šansu da učestvujete u ovom nevjerovatnom iskustvu.

Za državljanke i državljane Crne Gore, kao i Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Kosova, Makedonije, Rumunije i Srbije, organizatori nude stipendije koje pokrivaju sve troškove učešća.

Pažljivo provjerite datume, teme i rokove za slanje prijava za svaki od kampova 2015. godine:

21st Camp: Gjirokastra, Albania / 9 – 20 May
Themes: Building conservation / heritage management / interpretation
Application deadline: 30 March

22nd Camp: Rogljevo, Serbia / 9 – 20 May
Themes: Building conservation / heritage for development  / interpretation
Application deadline: 30 March

23rd Camp: Gjirokastra, Albania / 9 – 20 September
Themes: Building conservation / heritage management  / interpretation
Application deadline: 10 July

24th Camp: Mitrovica, Kosovo / 9 – 20 September
Themes: Conservation of movable objects / interpretation
Application deadline: 10 July

Izvor: http://chwb.org/albania/news/camps-2015/

Poziv za konferenciju “Savremene nativne stvarnosti”!

Savremene nativne stvarnosti

Poziv za konferenciju

Pozivamo naučnice i naučnike da nam se pridruže na međunarodnoj konferenciji „Savremene nativne stvarnosti“ koja će biti organizovana na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Univerzitet Crne Gore, 25-27. juna 2015. godine.

Budući da „stvarnosti“ možemo razumjeti kao „osobine i okolnosti koje oblikuju nečiju perspektivu“, radovi mogu doći iz širokog spektra disciplina, uključujući studije kulture i etničke studije, filozofiju, sociologiju, antropologiju, istoriju, vizuelne umjetnosti, književnost, lingvistiku i studije obrazovanja. Pod „savremenim“ podrazumijevamo isključivo fenomene povezane sa nativnim zajednicama nakon prelaska u 21. vijek. Nadamo se da će naučnice i naučnici iz najrazličitijih disciplina sopstvena istraživanja lako moći da uklope u ovu temu.

Želimo da stvorimo upečatljiv mozaik radova, te u obzir mogu doći performansi, predstave, pričanje priča, projekcije vizuelnog materijala, izložbe, kao i poster sesije. Očekujemo učešće nekoliko priznatih naučnika i naučnica i filmskih stvaralaca iz Kanade i SADa, te planiramo događaj na kome bi se umjetnici i naučnice mogli sresti i privremeno zajednički razvijati ideje.

Konferenciju će otvoriti dr Timoti Petete sa University of Central Oklahoma, Edmond, OK, USA, predavanjem Nativna retorika i novi mediji.

Prijava treba da sadrži:

  • apstrakt dužine do 250 riječi (u word formatu)
  • do 10 ključnih riječi
  • biografsku crticu

Prijave treba poslati do 03.04.2015. na adresu dr Marije Krivokapić (marija13a@gmail.com) ili dr Sanje Runtić (sruntic@ffos.hr)

Participacija za konferenciju je 70EUR za predavačko osoblje i 50EUR za studente i studentkinje. Participacija uključuje konferencijski materijal, zbirku apstrakata, konferencijsku večeru, konferencijsku ekskurziju, osvježenje, kao i CD nastupa i zbornik konferencijskih izlaganja.

Participaciju treba platiti do 01. maja 2015. godine. Detalji o bankovnom računu će biti poslati učesnicama i učesnicima nakon roka za registraciju.

Organizacioni odbor:

  • Neil Diamond
  • Dr. Marija Krivokapić
  • Dr. Timothy Petete
  • Dr. Sanja Runtić

Akademski odbor:

  • Dr. Janko Andrijašević, University of Montenegro
  • Dr. Jeanine Belgodere, University of Le Havre, France
  • Dr. Carla Comellini, University of Bologna, Italy
  • Dr. Marija Krivokapić, University of Montenegro
  • Dr. Vesna Lopičić, University of Niš, Serbia
  • Dr. Aleksandra Nikčević-Batrićević, University of Montenegro
  • Dr. Timothy Petete, University of Central Oklahoma, USA
  • Dr. Sanja Runtić, University of Osijek, Croatia

Za više informacija, idite na sajt konferencije: http://www.web.ffos.hr/cir/

glavni_header_en

Contemporary Indigenous Realities

Call for Papers

We invite scholars to join us at the international conference Contemporary Indigenous Realities to be held at the Faculty of Philosophy, Nikšić, University of Montenegro, on June 25-27, 2015.

“Realities,” being “attributes and circumstances that shape one’s perspective,” invite contributions from a variety of disciplines including cultural and ethnic studies, philosophy, sociology, anthropology, history, arts, literature, linguistics, and education. By “contemporary” we mean exclusively turn of the twenty-first century phenomena related to indigenous peoples. We hope that scholars working within this broad range of fields should be able to easily tailor their current research around this topic.

We are interested in creating a vivid mosaic of contributions that would also involve performances, story-telling events, screenings, exhibitions, and poster sessions. We anticipate participation of several renowned scholars and filmmakers from Canada and the USA and are working towards an event at which scholars and artists would meet and temporarily work together towards new ideas.

Dr. Timothy Petete from the University of Central Oklahoma, Edmond, OK, USA, will open the conference addressing Indigenous Rhetorics and New Media.

Abstracts containing up to 250 words (in Word format), up to 10 keywords, and a bio sketch, should be sent by April 3, 2015 to either Dr. Marija Krivokapić at marija13a@gmail.com or Dr. Sanja Runtić at sruntic@ffos.hr.

The conference fee is 70.00 euros for teachers and 50.00 euros for students. It includes conference material with the book of abstracts, conference dinner, conference excursion, refreshments, a CD of performances, and the book of proceedings. The conference fee is to be paid by May 1, 2015. The bank account details will be sent to the authors after the registration deadline.

  • For the Organizing Committee
    Neil Diamond
    Dr. Marija Krivokapić
    Dr. Timothy Petete
    Dr. Sanja Runtić
  • For the Academic Committee
  • Dr. Janko Andrijašević, University of Montenegro
    Dr. Jeanine Belgodere, University of Le Havre, France
    Dr. Carla Comellini, University of Bologna, Italy
    Dr. Marija Krivokapić, University of Montenegro
    Dr. Vesna Lopičić, University of Niš, Serbia
    Dr. Aleksandra Nikčević-Batrićević, University of Montenegro
    Dr. Timothy Petete, University of Central Oklahoma, USA
    Dr. Sanja Runtić, University of Osijek, Croatia

For more information visit: http://www.web.ffos.hr/cir/

Da li muzeji mogu da se igraju? Pohađajte vebinar organizovan u Bolonji

Prenosimo vam informaciju o seminaru “Da li muzeji mogu da se igraju?”, koji će biti održan 6. marta 2015. godine u Bolonji, Italija. Seminar će biti besplatno dostupan preko interneta (biće organizovan kao tzv. webinar).

csm_CMP_Header_8c81fe5523

Muzeji su često percipirani kao ozbiljna, grandiozna i zastarjela mjesta. Polazeći od takvog utiska, naš kongres će razmatrati pitanje – da li se muzeji mogu igrati? – i istražiće veze koje mogu biti stvorene između muzeja i igre.

Kongres će biti uživo strimovan preko interneta na adresi: http://videocenter.lepida.it

Učešće je besplatno, a registracija nije neophodna.

Program:

Prva sesija: 9-13h

Roberto Farné, University of Bologna

Annemies Broekgaarden, Rijksmuseum (Amsterdam, The Netherlands)

Almut Grüner, Freilichtmuseum (openair museum) Neuhausen (Neuhausen, Germany)

Flavio Tuliozi, Italiantoy/Calembour design

Margherita Sani, Instituto Beni Culturali and NEMO network (Italy)

Druga sesija: 14-17h

Ute Marxreiter, research assistant, Education, Outreach, Visitor Services, General Directorate Staatliche Museen zu Berlin – Preußischer Kulturbesitz (Berlin, Germany)

Léontine Meijer-van Mensch, Museum of European Cultures (Berlin, Germany)

Francesco Zurlo, Politecnico di Milano (Milan, Italy)

Davide Baruzzi and Rosanna Spanò, BAM! Strategie Culturali

Prilagođeno sa adrese: http://www.ne-mo.org/our-actions/actions-for-museum-professionals/webinars/webinar-can-museums-play-150306.html#c1858