Tag Archives: SF

SF priča pilota iz Crne Gore

U ovom postu vam donosimo SF priču koju je davne 1969. godine objavio Grozdanić Berislav iz Titograda. Grozdanić je živio i u Zagrebu, bio je pilot Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva, a priča Odiseja na Eteronu je objavljena u Kosmoplovu, magazinu za kosmonautiku i naučnu fantastiku, broj 6.

Odiseja na Eteronu prati dolazak pilota Harija na Eteron, planetu na kojoj su rodni odnosi drugačiji nego na Zemlji. Ovaj čest motiv feminističke SF književnosti Grozdanić predstavlja kroz sliku svijeta na kome su životi žena skoro sasvim odvojeni od života muškaraca, koji su zbog posljedica radijacije zakržljali.

Uživajte!

kosmoplov_06.21-25-page-001 kosmoplov_06.21-25-page-002 kosmoplov_06.21-25-page-003 kosmoplov_06.21-25-page-004 kosmoplov_06.21-25-page-005

„Vodeni grad”, Dragana Tripković

Read a speculative fiction story Water City, by Dragana Tripković, winner of a prize at the literary contest A Sea of Words. In the Montenegrin and English language.

U ovom postu vam prenosimo spekulativnu fikciju Vodeni grad, Dragane Tripković, nagrađenu na književnom takmičenju A Sea of Words. Na crnogorskom i engleskom jeziku:

https://aquamarinepress.files.wordpress.com/2015/01/seaofwords2013-25-33.pdf

„Univerzalna biblioteka i druge priče“ kao naš novogodišnji poklon!

Upravo smo objavili svoju drugu knjigu, „Univerzalna biblioteka i druge priče”, autora Kurda Lasvica!!!

Elektronsku knjigu poklanjamo našim čitateljkama i čitateljima povodom novogodišnjih praznika. Prevođenje knjige je pomoglo Ministarstvo kulture Crne Gore.

Univerzalna biblioteka velika

Kurd Lasvic je jedan od osnivača naučne fantastike, odnosno spekulativne fikcije, kao posebnog žanra. Naslovna priča knjige, „Univerzalna biblioteka”, u svjetsku književnost uvodi koncept biblioteke u kojoj se mogu naći, kako Lasvic piše, „sabrana sva djela koja su u književnosti ikad napisana ili bi u budućnosti mogla biti napisana“. Upravo je „Univerzalna biblioteka“ inspirisala Horhe Luis Borhesa da napiše esej „Totalna biblioteka“ i kratku priču „Vavilonska biblioteka“.

Knjigu je prevela doc. dr Jelena Knežević, koja je i autorka predgovora, a dizajn i prelom je uradila Marina Garović.

Knjigu možete naći na našem sajtu: http://aquamarinepress.com/Univerzalna%20biblioteka.html

Iz predgovora „Kurd Lasvic: naučna fantastika ili san o boljem svijetu?”

„Iako ih nije moguće jednoznačno odrediti kao naučno-fantastične, jer među njima ima i onih koje se prevashodno naslanjaju na poetiku bajke ili basne, ove priče su proizvod prvobitnog udruživanja naučnih sadržaja i umjetničke forme, odnosno vrli početak tradicije spekulativne i naučne fantastike na njemačkom jeziku…

…Lasvic poeziju određuje kao oblik ljudske svijesti – ne manje vrijedan od nauke – koji se sa aspekta čovjekove radoznalosti i „neugasive čežnje za boljim i srećnijim stanjima od onih koja se nude na Zemlji”, pita o stanovnicima drugih svjetova. To je nesporni domen pjesnikovog suverenog djelovanja. On, štaviše, hipoteze o vanzemaljskim svjetovima može da razrađuje znatno slobodnije nego naučnik, a njegovo jedino ograničenje je da događaje i karaktere predstavi saglasno naučnoj svijesti svog vremena, tj. pozitivnim zakonima prirodnih nauka – kada je riječ o motivaciji radnje, odnosno, u skladu sa psihološkim iskustvom – kada je riječ o karakterizaciji. Samo će tako čitalac moći da se „sa lakoćom uživi u prirodu, vrstu i način života stanovnika [druge] planete”, zadovoljavajući istovremeno svoju potrebu za ljepotom i prijatnošću.

…Univerzalna biblioteka i druge priče prezentuje Lasvicov opus u njegovoj sveukupnoj raznovrsnosti – od traktata, preko polemičkih skica u književnoj formi do poetskih crtica iz geološke i svjetske istorije i pripovijesti dosljedno realistične motivacije koje fantastičnim svjetovima obezbjeđuju pravo na postojanje.“

doc. dr Jelena Knežević

Čestitamo crnogorskom autoru SF romana za djecu, Slobodanu Vukanoviću, na nagradi za životno djelo

Podgorički književnik i publicista Slobodan Vukanović dobitnik je nagrade za životno djelo koju dodjeljuje Međunarodni festival dječijeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu “Pod starom maslinom”. Festival se tradicionalno već 28 godina održava krajem novembra u Baru.

Slobodan Vukanović je pjesnik, pisac priča i SF romana “Ključ Klatno” i “Ana i sedam robota” (koji tokom naredne godine treba da doživi peto izdanje). Njegove drame izvođene su na radiju i pozorišnim scenama. Zastupljen je u crnogorskoj lektiri i prevođen na mnogo jezika.

Nagrada Festivala nosi naziv po drijevnom stablu masline u Baru, čija starost se procjenjuje na više od dvije hiljade godina, što ga svrstava među tri najstarija stabla ove vrste na svijetu.

Prema tradiciji manifestacije “Pod starom maslinom”, Vukanović je u svojstvu laureata zasadio stablo u Parku maslina, a na Pjesničkom kamenu uklesano je njegovo ime.

Izvor: http://www.art-anima.com/26-vesti/nagrade/2834-knjizevniku-slobodanu-vukanovicu-nagrada-za-zivotno-delo

Sretni praznici!

Aquamarine Press vam želi sretne praznike i sve najbolje u 2015. godini uz dvije vrste poklon čestitki!

Prvo, Etnografski muzej Istre je napravio internet aplikaciju preko koje možete poslati tri čestitke iz 1920-tih, 1930-tih i 1950-tih kome god poželite.

Drugo, u nastavku ovog posta pogledajte novogodišnje čestitke iz Sovjetskog saveza, sa Djeda Mrazom koji putuje kroz svemir. Kombinujući motive novogodišnje proslave sa motivima industrije, tehnologije i napretka, ove čestitke pružaju posebnu perspektivu na praznične dane.

Sretno!

Aquamarine Press

a2006_008fn32 a2006_011 aerspa011nlakfiae aerspa015f242ed aerspa017f2222e2c aerspa025 hny0009 hny0177 ny2005-0075

fotografije čestitki su preuzete sa: http://dangerousminds.net/comments/engrossing_soviet_science_fiction_holiday_cards

Konkurs za zbirku fantastičnih priča. Refestikon, Bijelo Polje.

Lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje raspisuje konkurs za kratku priču na temu “Đavolji prst” za Regionalni festival fantastične književnosti – Refesticon, koji se održava u maju 2015. godine u Bijelom Polju.

Propozicije konkursa:

Na konkurs se mogu slati samo neobjavljene priče (epska fantastika, naučna fantastika, fantazija, horor, legende i vilinske priče) dužine od 3 do 10 stranica na crnogorskom, srpskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku;

Tekst treba poslati isključivo elektronskom poštom na adresu refesticon@gmail.com i to u Word-u (font Arial, veličina 12) sa naslovom, imenom i prezimenom autora / autorke, kratkom biografijom (do 300 riječi) i kontakt podacima.

Jedan autor / autorka može poslati samo jednu priču;

Objavljene priče se ne honorarišu i ne dodjeljuju se nagrade za najbolju;

Poželjno je da autori / autorke pišu o ljudima i predjelima iz Crne Gore (prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti);

Priče će biti objavljene u zbirci kratkih priča pod nazivom “Đavolji prst”.

Izbor pristiglih priča će obaviti regionalni žiri i rezultate objaviti prije održavanja festivala;
Krajnji rok za slanje radova je 20.3.2015. godine.

Zbirka odabranih priča premijerno će biti predstavljena na Festivalu fantastične književnosti “Refestikon” maja 2015. godine, a nakon toga i na srodnim festivalima širom regiona.

Ursula Le Gvin, “Biće nam potrebni pisci koji se sjećaju slobode”

Govor Ursule Le Gvin na 65. dodjeli Nacionalnih književnih nagrada u Njujorku. Dobitnici nagrada za književnost za mlade, poeziju, publicistiku i beletristiku su Žaklin Vudson, Luiz Glik, Evan Osnos i Fil Klej.

Najvažniji govor na ovoj ceremoniji održala je Ursula Le Gvin, primajući nagradu za životno djelo i poseban doprinos američkoj književnosti, osvrnuvši se na žanrovsku debatu i debakl u sukobu Amazona i izdavačke kuće Hatchette, objašnjavajući ključnu ulogu književnosti u društvu:

2014 National Book Awards

Od srca se zahvaljujem na ovoj divnoj nagradi, hvala mojoj porodici, agentima, urednicima, koji znaju da su za moje prisustvo ovde zaslužni koliko i ja, i da je ova nagrada njihova koliko i moja.

Radujem se što je primam i želim da je podelim sa svim piscima koji su predugo bili isključeni iz književnosti, mojim kolegama autorima naučne fantastike i fantastike, koji poslednjih 50 godina pišu i čekaju, dok važne književne nagrade odlaze takozvanim „realistima“.

Mislim da dolazi teško vreme kada ćemo želeti da čujemo pisce koji nude alternative ovome kako danas živimo, koji našem društvu ispunjenom strahom i opsednutom tehnologijom mogu da ponude drugačije oblike postojanja i čak novu nadu.

Biće nam potrebni pisci koji se sećaju slobode. Pesnici, vizionari, realisti šire realnosti. Sada su nam potrebni pisci koji prave razliku između proizvodnje robe široke potrošnje i bavljenja umetnošću. Proizvodnja pisanog materijala prema prodajnoj strategiji za maksimizaciju korporativne dobiti i uvećanje prihoda od reklama nije baš isto što i odgovorno objavljivanje i pisanje knjiga.

Međutim, vidim kako se prodajnom sektoru prepušta kontrola nad materijalom, gledam i svoje izdavače kako u glupavoj panici, u neznanju i pohlepi naplaćuju elektronske knjige bibliotekama šest ili sedam puta više nego kupcima u knjižarama. Nedavno smo imali primer profitera koji pokušava da kazni neposlušnog izdavača, nekim piscima se preti korporativnom fatvom, dok mnogi od nas – proizvođači, oni koji pišu i prave knjige – to ćutke prihvataju. Dopuštamo da nas robni profiteri prodaju kao dezodorans i da nam naređuju šta da objavimo i šta da pišemo.

Znate, knjige nisu samo roba. Motiv profita se često kosi sa ciljevima umetnosti. Mi živimo u kapitalizmu koji deluje nepobedivo. Ali takva su bila i božanska prava kraljeva. Ljudi mogu uspešno pružiti otpor svakom obliku ljudskog nasilja. Otpor i promena često počinju u umetnosti, a veoma često u našoj umetnosti – umetnosti reči.

Imala sam dugu i dobru karijeru. U dobrom društvu. Sada, na kraju te karijere, stvarno ne želim da gledam kako se američka književnost prodaje u bescenje. Mi koji živimo od pisanja i objavljivanja želimo – a trebalo bi da zahtevamo – pošteni deo prihoda. Ali naša prava nagrada nije profit. Ona se zove – sloboda.

The New Yorker, 20.11.2014.

VIDEO

Preveo Ivica Pavlović

Izvor: Peščanik.net, 23.11.2014.