Tag Archives: vijesti

Open access etnografije

Linkovi ka vrhunskim etnografijama na engleskom jeziku koje možete legalno i besplatno da čitate i sačuvate na svom računaru. Ovo su omogućile brojne ugledne svjetske izdavačke kuće koje nude besplatan pristup jednom dijelu svojih izdanja (u “open access” formi).

 

Daniel Miller. 2009. Anthropology and the Individual – A Material Culture Perspective. Oxford: Berg.

Arnar Árnason & Sigurjón Baldur Hafsteinsson. 2018. Death and Governmentality in Iceland: Neo-liberalism, Grief and the Nation-form. University of Iceland Press.

Chris Gregory & Jon Altman. 2018. The Quest for the Good Life in Precarious Times. Ethnographic Perspectives on the Domestic Moral Economy. Australian National University Press

Andrew Irving. 2017. The Art of Life and Death: Radical Aesthetics and Ethnographic Practice. University of Chicago Press.

Susan Lepselter. 2016. The Resonance of Unseen Things. Poetics, Power, Captivity, and UFOs in the American Uncanny. University of Michigan Press.

Theodoros Rakopoulos. 2017. From Clans to Co-ops. Confiscated Mafia Land in Sicily. Berghahn Books.

Christopher Tilley. 2017. Landscape in the Longue Durée. UCL Press.

Jolynna Sinanan. 2017. Social Media in Trinidad. UCL Press.

Juliano Spyer. 2017. Social Media in Emergent Brazil. UCL Press.

Sarah Albiez-Wieck, Anja Becker, Mario Krämer, Albert Manke, Michaela Pelican, Antonio Sáez-Arance, Tobis Schwarz, Sofie Steinberger, and Thomas Widlok. 2017. Ethnicity as a Political Resource. Conceptualizations across Disciplines, Regions, and Periods. University of Cologne.

Daniel Miller, Jolynna Sinanan. 2017. Visualising Facebook. UCL Press.

Martin Saxer and Juan Zhang. 2017. The Art of Neighbouring. Making Relations Across China’s Borders. Amsterdam University Press.

Monika Palmberger. 2016. How Generations Remember. Conflicting Histories and Shared Memories in Post-War Bosnia and Herzegovina. Palgrave Macmillan.

Christopher Tilley and Kate Cameron-Daum. 2016. An Anthropology of Landscape. UCL Press.

Razvan Nicolescu. 2016. Social Media in Southeast Italy. UCL Press.

Tom McDonald. 2016. Social Media in Rural China. UCL Press.

Nell Haynes. 2016. Social Media in Northern Chile. UCL Press.

Elisabetta Costa. 2016. Social Media in Southeast Turkey. UCL Press.

Daniel Miller et al. 2016. How the World Changed Social Media. UCL Press.

Daniel Miller. 2016. Social Media in an English Village. UCL Press.

Novosti

UPDATE:

Adresa  http://www.aquamarinepress.com je opet u funkciji.

 

Vratili smo se sa odmora osvježeni i spremni za dalji rad. Prva stvar koju smo uradili jeste postavljanje novog sajta-blizanca naše izdavačke kuće.

Naime, zbog problema i nepouzdanosti Montenegro Hosting kompanije, našem sajtu možete pristupiti preko nove adrese:

http://www.aquamarinepress.org

Nadamo se da ćemo uspjeti da staru adresu (www.aquamarinepress.com) osposobimo u naredne dvije nedjelje.

Puno pozdrava od Akvamarin Pres tima

 

Objavljen „Veliki vječiti Kvir sanovnik“

Objavili smo četvrtu knjigu, „Veliki vječiti kvir sanovnik”, u saradnji NVO Queer Montenegro. Kvir sanovnik je besplatno dostupan na adresi: http://aquamarinepress.com/kvir%20sanovnik.html.

kvir sanovnik naslovna mala

Kvir sanovnik predstavlja kolektivni etnografski eksperiment, čiji je cilj da se raskinu neke od duboko opresivnih veza između pojmova u kulturnom nasljeđu i u tradicionalnom znanju, te da se umjesto njih predlože neke druge vrste veza i pojmova. U pitanju je timski pokušaj da se očuvaju maštoviti, zanimljivi, intelektualno provokativni okviri tradicionalnog znanja koje nude klasični sanovnici, a da se patrijarhalne, heteroseksističke, rasističke, klasističke i mnoge druge problematične veze iz klasičnih sanovnika izbrišu ili transformišu.

Kvir sanovnik je nastao iz uvjerenja da kulturno nasljeđe nije zamrznuta, nepromjenljiva, jasno definisana kategorija koju eksperti treba samo da popišu, čuvaju i prenose dalje. On prepliće etnološko-antropološko znanje, kao i znanje iz akademskih studija roda, feminizma, književnosti i sociologije, sa postojećim korpusom tradicionalnog znanja, kako bi sanovnik bio otvoreniji prema ljudima koji imaju različita iskustva i nalaze se u nejednakim pozicijama.

 

Poziv za ljetnju školu “Vjerujući otporu. Nove etnografije društvenih pokreta i alternativnih ekonomija”

Međunarodno udruženje za etnologiju i fokloristiku, SIEF, objavilo je poziv za ljetnju školu na temu “Vjerujući otporu. Nove etnografije društvenih pokreta i alternativnih ekonomija”:

http://www.siefhome.org/downloads/CfA_2%5B1%5D.pdf

Ljetnja škola je namijenjena za doktorske studente i studentkinje, kao i za one koji su nedavno doktorirali, a koji istražuju društvene proteste, aktivizam, alternativne stilove života, kritičku potrošnju i otpor u svim svojim oblicima.

Pic2_sm

Biće održana u Tubingenu, Njemačka, 24-30. jula 2016. Organizatori nude besplatan smještaj i doručak i ručak za vrijeme trajanja škole. Radni jezik je engleski.

Ako imate pitanja, kontaktirajte: Elisabeth Socha (U Tübingen) preko email adrese summerschool@siefhome.org

 

 

Etnografski film: “Griot”

Pogledajte eksperimentalni etnografski film Griot. Autor filma je vizuelni antropolog Daniel Lema. Griot je film koji, bez ijedne riječi, prikazuje kako jedan vajar pravi svoje skulpture od gline. Vajar Kevin Dalton Johnson kroz svoje glinene portrete istražuje sjećanja i identitet dijaspore.

 

Trajanje: 30 minuta

 

 

Pročitajte intervju sa autorom filma i saznajte više o životu ovog vajara.

 

 

Etnografski eksperiment: Pejzaži starosti

Ove nedjelje je pokrenut interaktivni etnografski sajt pod nazivom “Pejzaži starosti. Starenje u urbanoj južnoj Aziji”: www.uni-heidelberg.de/elderscapes

Sajt nudi uvid u savremeni život starijih osoba srednje klase u urbanim dijelovima južne Azije, naročito u Nepalu i Indiji. Kroz niz video snimaka, fotografija, zvukova i tekstova, sajt “Pejzaži starosti” takođe predstavlja eksperimentalni etnografski opis.

Pogledajte kako starije osobe prikazuju gradove u kojima žive iz sopstvene perspektive i kako razmišljaju o urbanim, društvenim, ekonomskim i političkim promjenama kojima su bili svjedoci i svjedokinje.

U pitanju je javni, besplatno dostupni rezultat istraživačkog projekta “Starenje u transkulturnom kontekstu”, Univerziteta u Hajdelbergu, Njemačka.  Sajt su razvili filmadžija Jakob Gross i antropološkinje Roberta Mandoki i Annika Mayer

 

Poziv na kongres i konferenciju

Ovdje možete naći poziv na kongres jedne od najvećih svjetskih etnološko-antropoloških organizacija, Međunarodne unije antropoloških i etnoloških nauka: http://iuaes2016.com/

Kongres će biti održan u Dubrovniku u maju 2016. godine. Rok za prijavu radova je 29.02.2016.

header-banner

 

Takođe, pročitajte i poziv na G16, konferenciju švedske asocijacije za studije roda, koja će biti održana u Švedskoj u novembru 2016. godine:  http://www.g16.se/  Rok za prijavu radova je 18.03.2016.

 

Časopis [sic] traži radove na temu “Liminalni Balkan”

[sic] – časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje
Sveučilište u Zadru
Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2
23000 Zadar
www.sic-journal.org

Poziv na suradnju

[sic] – časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje poziva autorke i autore da svojim prilozima sudjeluju u oblikovanju 12. broja časopisa na temu Liminalni Balkan

Tradicionalne su se predodžbe Balkana od 19. stoljeća naovamo prelako temeljile na poimanju Balkana kao područja nasilja, brutalnosti, grubosti i primitivizma i na geografskom utjelovljenju drugosti u odnosu na kulturan i civiliziran zapadni svijet. Takva slika, mnogi će se složiti, prevladava i danas nakon što je ponovno oživljena jugoslavenskim ratovima 1990-ih. Maria Todorova pak 1997. predlaže nov koncept Balkana kao tranzicijskog prostora koji se temelji na premisi da se Balkan ne pozicionira kao naglašeno izvaneuropski, naprotiv, identitet Balkana izgrađen je kao europski i zapadnjački, nalazeći se pritom na raskrižju između Zapada i Istoka, percipirajući potonji kao svoju drugost. I dok je Balkan sam po sebi liminalan prostor, on istovremeno u sebi nosi brojne druge prostore i mjesta prijepora, mnoge prostorne liminalnosti i mjesta sjećanja koja se ne mogu klasificirati binarnim kategorijama ili u koje je moguće upisati neko univerzalano značenje. S tim na umu, cilj je predloženog poziva na suradnju istražiti složen i raznolik prostor Balkana. Prihvaćaju se prilozi posvećeni političkim, ekonomskim i umjetničkim aspektima emotivne izgradnje, dekonstrukcije i rekonstrukcije mjesta ili pak praksi proizvodnje prostora, utemeljeni na bilo kojem od brojnih teorijskih okvira koji karakteriziraju suvremenu humanu geografiju. Moguće teme priloga tako, među ostalim, uključuju urbane prostore i urbanizacije u regiji; prostor memorije i trauma; industrijski prostor u različitim povijesnim i političkim kontekstima; mjesta političke ili kulturne moći; formiranje i značaj službenih i neslužbenih granica unutar Balkana; fiktivne i fikcionalne prostore Balkana; vizualnu umjetnost i performans; rodno obilježene prostore te razgraničenja i međusobna prožimanja i preklapanja javnih i intimnih prostora; perspektivu putnika i njihovo razumijevanje Balkana i drugo.
Prihvaćaju se:

  • izvorni znanstveni radovi opsega 5.000-7.000 riječi uključujući popis literature i bilješke
  • osvrti i recenzije opsega do 2.000 riječi
  • prijevodi književnih tekstova opsega 5.000-7.000 riječi i
  • video eseji (max 50 MB) – prihvaćaju se video prilozi iz svih područja u fokusu časopisa

Slanje priloga u obliku znanstvenih radova, osvrta, književnih prijevoda ili video eseja podrazumijeva da prilog prethodno nije objavljen i da svi njegovi autori i autorke pristaju na objavljivanje. Slanjem tekstualnih ili video priloga [sic]-u autorke i autori potvrđuju izvornost i autorstvo priloga. Radovi poslani i objavljeni u [sic]-u ostaju u vlasništvu autora i autorki, a [sic] zadržava pravo prvog objavljivanja.

Upute za slanje radova

Svi tekstualni (znanstveni radovi, osvrti, recenzije i prijevodi književnih tekstova) i video prilozi šalju se u elektronskom obliku na adresu časopisa: sic.journal.contact@gmail.com. Prilozi trebaju biti napisani na računalu i spremljeni u .doc ili .docx fromatu (Times New Roman, veličina slova 12 točaka, dvostruki prored, oznaka broja stranica), dok video eseji trebaju biti spremljeni u standardnim video formatima i, kada cjeloviti video nije moguće poslati kao privitak, poslani u obliku poveznica. Uz svaki prilog potrebno je poslati i dopis kojim se potvrđuje da se sve autorke i autori slažu sa slanjem i objavljivanjem te da prilog nije u razmatranju za objavljivanje u nekom drugom časopisu.

Znanstveni radovi i video eseji

Priloženi znanstveni radovi, osvrti i video eseji trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslovnica s punim naslovom i podnaslovom rada (ako postoji)
  • Zbog anonimnosti recenzentskog postupka (blind refereeing), imena autora / autorke s jasno naznačenim afilijacijama i kontaktima i kratkom biografskom bilješkom (do 150 riječi) šalju se u zasebnom dokumentu. Autorke i autori su dužni iz teksta priloga izbrisati sve reference na temelju kojih se može utvrditi autorstvo priloga te tako osigurati anonimnost do završetka recenzentskog postupka.
  • sažetak opsega 100-150 riječi
  • do 10 ključnih riječi
  • tekst priloga s brojem riječi – opseg priloga ne smije prelaziti 7.000 riječi uključujući sažetak, tekst priloga, bilješke, popis literature i kratku biografsku bilješku.

Autori i autorke su obvezni pribaviti suglasnost vlasnika/vlasnica prava za reprodukciju svih ilustracija, tablica, slika i prethodno objavljenih dužih citata (dužnost je autora osigurati točnost svih citata, naslova, imena i datuma, odnosno na adekvatan način citirati i navesti sve autorke i autore i literaturu na koje se pozivaju u svojim prilozima).

Osvrti i recenzije

Poslani prilozi trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslovnica s punim naslovom osvrta i dodatnim informacijama o recenziranom radu ili radovima (naslov, autor, izdavač, mjesto i datum izdavanja, broj stranica)
  • tekst priloga s brojem riječi – opseg priloga (tekst osvrta ili recenzije i biografska bilješka autora) ne smije prelaziti ukupno 2.000 riječi

Prijevodi književnih tekstova

Prijevodi književnih tekstova trebaju sadržavati sljedeće elemente:

  • naslovnica s punim naslovom i podnaslovom rada (ako postoji), ime autora i prevoditelja
  • tekst priloga s brojem riječi – opseg priloga (tekst priloga ili prijevoda, kratke biografske bilješke (do 150 riječi) autora i prevoditelja) ne smije prelaziti ukupno 7.000 riječi.

Autori i autorke su obvezni pribaviti suglasnost vlasnika/vlasnica prava i dozvolu za objavljivanje rada izvornog autora u njihovom prijevodu u [sic]-u.

Citiranje i formatiranje

Prije predaje završne verzije rada autorke i autori su dužni pregledati priloge i pobrinuti se za gramatičku i pravopisnu točnost. Radovi koji ne slijede osnovne upute formatiranja i citiranja mogu biti vraćeni. [sic] primjenjuje MLA (Modern Language Association) standarde formatiranja teksta, odnosno citiranja i navođenja korištene literature i bibliografije (MLA Formatting). Po primitku recenziranih radova, autori i autorke su dužni u roku od tri tjedna unijeti nužne ispravke i prilog ponovno poslati uredništvu časopisa. Uredništvo zadržava pravo da priloge redakcijski prilagodi jezičnim standardima i propozicijama časopisa. Rukopisi se ne vraćaju. Časopis ne nudi financijsku naknadu.

Za dodatne informacije i upite o postupku objavljivanja, autorke i autori se mogu obratiti uredništvu [sic]-a slanjem dopisa na sljedeću adresu: sic.journal.contact@gmail.com.

Rok za predaju radova: 31. 12. 2015.

Predviđeni datum izlaska 12. broja časopisa: 15. 06. 2016.

prilagodjeno sa: http://www.sic-journal.org/CallForPapers.aspx

Poziv na konferenciju Međunarodnog udruženja za antropologiju jugo-istočne Evrope!

Međunarodno udruženje za antropologiju jugo-istočne Evrope (InASEA, odnosno International Association for Southeast European Anthropology) objavilo je poziv za svoju osmu konferenciju! Konferencija će biti održana 15-18. septembra 2016. godine u Sofiji, Bugarska.

logo-fin

Tema konferencije je “Balkanski životni putevi: porodica, djetinjstvo, mladost i starost u jugo-istočnoj Evropi”. Rok za prijavu panela je 30. novembar 2015. godine, a rok za prijavu radova je 31. januar 2016.

InASEA je udruženje naučnica i naučnika koji proučavaju sadašnje i prošle društvene i kulturne procese, prakse i vjerovanja ljudi u jugo-istočnoj Evropi. Njegovi članovi i članice bave se jugo-istočno evropskom etnologijom, antropologijom, fokloristikom, etnografijom, istorijskom antropologijom i srodnim oblastima i disciplinama.

Detaljan opis teme konferencije možete pročitati ovdje: CfP_2016_Balkan_LifeCourses (na engleskom) kao i na zvaničnom sajtu Udruženja: http://inasea.net